Zašto ljudi koji sjede 8+ sati dnevno imaju isti rizik od srčanog udara kao pušači?

Čitate ovo za stolom? Možda je upravo sada, dok mirno sjedite, vaše tijelo prolazi kroz promjene koje niste svjesni.

Zamislite da vam liječnik kaže: "Vaš način života jednako je opasan kao da pušite kutiju cigareta dnevno." Većina vas bi odmah rekla: "ali ja ne pušim, ja sam zdrav." Upravo u tome leži problem. Sve više medicinskih istraživanja pokazuje da postoji jedna svakodnevna navika, toliko uobičajena da je niti ne primjećujemo, koja tiho i sustavno uništava naše zdravlje; sjedenje.

"Šokantni" podaci koji nisu dovoljno naglašeni

Istraživači su analizirali ukupno 13 publikacija i utvrdili da sjedenje dulje od osam sati dnevno bez fizičke aktivnosti nosi rizik od smrtnosti usporediv s onim koji uzrokuju pretilost i pušenje. Ta analiza uključivala je više od milijun ispitanika. New-medical

Pročitajte tu rečenicu ponovo: milijun ljudi. Ovo nije mala studija, nije eksperiment u laboratoriju. Ovo je stvarni život milijuna čovjeka koji su bili praćeni godinama. A što je otkriveno kod onih koji sjede najviše?

U zasebnom pregledu istraživanja koje je analiziralo 800.000 ispitanika, utvrđeno je da oni koji sjede najviše, u usporedbi s onima koji sjede najmanje, imaju do 150% veći rizik od bolesti i prijevremene smrti. The Heart Foundation

Što se točno dogodi u vašem tijelu dok sjedite

Ukoliko mislite: "Pa dobro, tijelo se odmara. Što je tu loše?", evo što zapravo se događa, organ po organ:

Srce: Veliko istraživanje o sjedenju na radnom mjestu pokazalo je da osobe koje većinu dana provode sjedeći imaju 34% veći rizik od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima u usporedbi s onima koji su uglavnom stajali ili se kretali. Howden Insurance

Krvne žile: Kad sjedite, protok krvi se usporava. Masne kiseline počinju se taložiti u krvnim žilama što je direktan put prema srčanom i moždanom udaru.

Gušterača i šećer u krvi: Pretilost u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života povećava rizik od razvoja inzulinske rezistencije, što je najvažniji čimbenik za dijabetes tipa 2 i metabolički sindrom. Sanford Health

Mozak: Istraživanja su pokazala da je sjedenje povezano s povećanim rizikom od depresije. Osobe koje najviše sjede imaju 14% veći rizik od razvoja depresivnih simptoma. PubMed Central

Srčani mišić: Kardiolog dr. Benjamin Levine s UT Southwestern Medical Centera otkrio je da sjedilačko starenje može dovesti do ukrućivanja mišića u lijevoj klijetki srca, komori koja pumpa krv bogatom kisikom nazad u tijelo. Kad se mišić ukoči, tlak raste i srčana komora se ne puni dovoljno krvlju. U najtežem obliku, krv se može nakupiti u plućima kada nastaje zatajenje srca. ScienceDaily

"Ali ja vježbam vikendom. To je dovoljno, zar ne?"

Ovo je možda najvažniji dio koji morate pročitati.

WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) preporuča 150minuta tjelesne aktivnosti dnevno za odraslu populaciju. Dugo se smatralo da je dovoljno odraditi preporučenih 150 minuta tjedno, pa makar i vikendom. Nova istraživanja pokazuju da to nije istina.

Novo istraživanje Massachusetts General Hospitala pokazalo je da povećana razina sjedilačkog ponašanja povećava rizik od srčane aritmije, srčanog udara, zatajenja srca i kardiovaskularne smrtnosti čak i kod osoba koje postižu preporučenih 150 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno ukoliko je ona odrađena u jednoj sesiji kao što je jednom tjedno odlazak na aktivno planinarenje. Povećani rizik bio je posebno izražen kod osoba s više od 10,6 sati sjedenja dnevno. Mass General Advances in Motion

Jednostavno rečeno: ne možete "ispraviti" 8 sati sjedenja jednotjednom aktivnosti. Vaše tijelo zahtjeva fizički aktivnost na redovitoj bazi, u nekoliko navrata tijekom tjedna.

Zašto je ovo posebno opasno za osobe između 35 i 55 godina

Upravo u toj životnoj dobi najčešće sjedimo najviše: uspješni smo u karijeri, imamo odgovornosti, manje se krećemo nego u dvadesetima, a tijelo više nije tako otporno na pogreške kao što je bilo. Dobra vijest je da nije prekasno.

Studija kardiologâ s UT Southwestern Medical Centera pratila je odrasle osobe između koje su bile fizički neaktivne. Nakon dvije godine programa vježbanja, sudionici su pokazali 18-postotno poboljšanje maksimalnog unosa kisika i više od 25-postotnog poboljšanja elastičnosti srčanog mišića. Zaključak istraživača bio je jasan: srce ima sposobnost obnavljanja.Srce je mišić. A mišiće možemo trenirati. Lactobacto

Što učiniti već danas?

Prije nego što se odlučite na organizirani oblik vježbanja postoje sitnice koje možete implementirati u svakodnevni život kao prvi korak prema boljem zdravlju. Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Sports Medicine donosi i ohrabrujuću vijest: samo 22 minute umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno već može znatno poboljšati situaciju. Medical News Today

Praktični koraci koje možete početi raditi odmah:

• Ustanite i prošetajte svaka 60-90 minuta — postavite alarm na mobitelu
• Telefonirajte stojeći ili hodajući, ne sjedeći
• Umjesto lifta korstite stepenice
• Kratka šetnja nakon ručka: 10 minuta dovoljno je da snizi šećer u krvi

Zaključak koji vas možda neće ugoditi

Pušači znaju da puše. Svjesni su rizika. Vi možda ne znate da sjedite previše jer to izgleda normalno. Jer to rade svi oko vas. Jer za to ne postoji upozorenje na kutiji, ali vaše tijelo osjeća svaki sat. I šalje signale: bol u leđima, umor, zakočenost, kratkoća daha pri stepenicama, loš san. Ti signali nisu "starost". To su poruke. Pitanje nije hoćete li jednog dana početi vježbati. Pitanje je koliko dugo još možete čekat

Gore navedeno su mali koraci. Ali pravo pitanje nije je li vam teško ustati od stola nego što gubite svaki dan dok ne ustajete. Svakako preporučljivo je na tjedno razini 2-3 puta odraditi organizirani oblik tjelesnog vježbanja koji će unaprijediti zdravlje i sposobnost vašeg srčano-žilnog sustava kao i mišićno-koštanog sustava.